Provjera priče orijentirane ne rješenje: Uvod

U ovoj fazi potencijalno ste pronašli početak uvjerljive priče. Kako znate da je dobra?

Kao kod svake priče, ideju ćete morati provjeriti.

Prvo, slijedite pravila dobrog novinarstva. Pokušajte pronaći više različitih perspektiva prilikom izvještavanja o priči. Intervjuirajte ljude koji nemaju ličnog udjela u ishodu intervencije. Mislite o tome ko finansira vaše izvore.  

Procjena potrebna za identifikaciju dobre priče orijentirane na rješenja slična je procjeni potrebnoj za identifikaciju dobre priče o problemu: šta se dogodilo i kako znamo da se dogodilo? Razlika je u uočenim posljedicama pogrešnog shvatanja. U novinarstvu, reći da je nešto problem, a pogrešno ga razumjeti je prekršaj. Kazati da nešto funkcionira, a pogrešno ga razumjeti je krivično djelo. “Pretjerano lakovjeran” jedna je od najgorih stvari koju možete reći za novinara. Kako to izbjeći? 

 

Ne pretjerujte.

 

Nemojte podrazumijevati da je problem riješen – vjerovatno nije. Ne objavljujte da je to najbolje rješenje – to ne možete znati. Ne predviđajte da ć́e trajati – možda i neće. Ograničite se u izvještavanju na: nešto se dešava, a evo šta kažu dokazi. Kao što je to slučaj s tradicionalnom pričom, “dokazi” nisu samo podaci. Oni se također mogu naći u intervjuima, tradicionalnom izvještavanju – u svim načinima na koje novinari prikupljaju informacije. Nijedno rješenje nije savršeno. Pobrinite se da izvještavate o njegovim ograničenjima i teškoćama.

Takav oprez će vas štititi. Ne morate brinuti o tome da ćete izgledati kao zagovarač ako ne zagovarate. Ako se rješenje raspadne nakon nekoliko mjeseci, ne izgledate lakovjerno, jer ste jednostavno izvijestili o onome što se u to vrijeme dešavalo.

Ove smjernice su također oslobađajuć́e. Ne morate pokušavati rangirati i upoređivati rješenja da biste pronašli ono najuspješnije. Slobodni ste da pišete o rješenjima koja su samo djelimično uspješna – ili čak neuspješna, sve dok je to interesantan ili važan neuspjeh, a čitaocu možete objasniti zašto o tome izvještavate (pogledajte naš odjeljak o neuspjehu). Samo tražite dobru priču.

Pronađite i drugu stranu.

 

 

 

U priču orijentiranu na rješenja veoma je važno uključiti informirane skeptike. Slušanje i uključivanje različitih gledišta – naročito kada je riječ o temi koja je relativno nedokazana – vašem će novinarstvu dati veću težinu.

 

 

Koristite podatke da biste radili unazad od ishoda kad je to moguće.

 

Kao što je naznačeno u našem odjeljku “Dijelovi”, ovo vam pruža određeni komfor. S tim u vezi: zapamtite da čak i kod brojeva može postojati nečiji lični udio u njihovom prikupljanju i dijeljenju.

Budite dodatno oprezni. Vaši sagovornici će vjerovatno požuriti da razgovaraju sa vama o priči orijentiranoj na rješenja. Ali ne bi trebalo da brzopleto povjerujete u ono što kažu. Nabavite dokaze koji bi podržali bilo kakvu tvrdnju o uspjehu.

“Mora postojati konkretan problem ili konsenzus da postoji problem. Procijenite odgovore. Mora postojati način da se mjeri njihova efikasnost. Ako su dokazi anegdotski, ako samo imamo ljude koji kažu: ʻOh, ovo je sjajnoʼ, to zaista nije dovoljno. Potreban nam je način da to izmjerimo. Ako se odgovor ili rješenje pojavilo zato što je neko samo bacio gomilu novca na to, vjerovatno nas to ne zanima, jer to sprečava mnogo drugih mjesta da ponove ili sama isprobaju isto. To govori o još jednoj stvari koju tražimo. Da li je odgovor ili rješenje mjerljivo? Može li se ponoviti negdje drugo?”

Janet Horne Henderson portrait
Janet Horne Hend (Dženet Horn Henderson)
The Seattle Times